U svijetu u kojem nas svakodnevno okružuju ekrani – telefoni, tableti, prijenosna računala, pametni satovi – ideja o uređaju koji nema ekran, ali je stalno prisutan, zvuči kao tiha revolucija. Zvuči pomalo paradoksalno, zar ne? Ipak, upravo to planira OpenAI – kompanija koja stoji iza ChatGPT-a, zajedno s legendarnim dizajnerom Jony Ive, tvorcem iPhonea, iMaca i brojnih Appleovih uređaja.
Njihova misija?
Stvoriti mali, pametni, nenametljivi uređaj koji sluša, vidi, razumije i reagira – uvijek uključen, uvijek spreman pomoći, ali bez ekrana i tipki.
Uređaj koji bi mogao postati prirodni nasljednik današnjih glasovnih asistenata poput SIRI, Alexe i Google Assistanta.
No, kao i svaka revolucija, i ova donosi niz izazova.
Da bi jedan uređaj mogao razumjeti svijet oko sebe i reagirati prirodno, potrebna mu je golema računalna snaga, napredan softver i ono što je do sada bilo teško postići – osobnost.
Početak neobičnog partnerstva: OpenAI i Jony Ive
Kako bismo razumjeli ovu priču, moramo se vratiti korak unatrag.
Kada je OpenAI postao najpoznatija AI kompanija na svijetu zahvaljujući ChatGPT-u, sljedeći logičan korak bio je unijeti umjetnu inteligenciju u svakodnevni život – fizički i emocionalno.
Za taj zadatak potreban je netko tko zna kako stvoriti emocionalnu vezu između čovjeka i tehnologije.
Tu na scenu stupa Jony Ive, čovjek koji je desetljećima definirao izgled i doživljaj Appleovih proizvoda.
OpenAI je, prema izvještajima, otkupio njegovu dizajnersku kompaniju LoveFrom za čak 6,5 milijardi dolara.
To je ogromna investicija, ali i jasan signal da OpenAI ne želi napraviti samo još jedan pametni uređaj – nego ikonu.
Proizvod koji će promijeniti način na koji ljudi doživljavaju tehnologiju, baš kao što je iPhone promijenio svijet mobilnih uređaja.
Što znamo o uređaju: Uvijek prisutan, ali nenametljiv
Službenih detalja još nema mnogo – OpenAI ovaj projekt čuva u strogoj tajnosti.
No, prema dostupnim informacijama, cilj je jasan:
uređaj bez ekrana, opremljen kamerama i mikrofonom, koji je stalno uključen i uči o korisniku s vremenom.
Zamislite malog AI pratitelja – možda u obliku broša, privjeska, stolnog gadgeta ili male kutijice – koji zna gdje ste, što radite i kako vam može pomoći.
Ne mora vas prekidati, ne traži da gledate u ekran – jednostavno sluša, razumije i reagira.
To je filozofija anti-ekrana – povratak tehnologiji koja služi čovjeku, a ne obrnuto.
Nasljednik SIRI-ja koji bi mogao biti pametniji, prirodniji i osobniji.
SIRI kao prethodnica: Što smo naučili
Kad se SIRI pojavila 2011. godine, bila je prava revolucija.
Po prvi put mogli smo razgovarati sa svojim telefonom.
Postavljati pitanja, zakazivati sastanke, puštati glazbu – sve glasom.
No, kako su godine prolazile, očekivanja su rasla, a SIRI je ostala ograničena.
Zašto?
Zato što nije mogla razumjeti kontekst ni emocije korisnika.
Odgovori su često bili površni, a interakcija neprirodna.
SIRI je bila alat, ne suputnik.
Novi uređaj OpenAI-ja želi to promijeniti.
Njegova misija nije samo izvršiti naredbu, već razumjeti čovjeka.
Biti koristan, ali ne i nametljiv.
Znati kada šutjeti, a kada reagirati.
Učiti kroz interakciju i postati dio svakodnevice.
Najveći izazov: Osobnost umjetne inteligencije
Zvuči jednostavno – stvoriti digitalnog asistenta koji zna razgovarati.
Ali u stvarnosti, to je jedan od najzahtjevnijih zadataka u svijetu AI dizajna.
Kako stvoriti “glas” koji zvuči prijateljski, ali ne previše prisno?
Kako osmisliti ponašanje koje djeluje pametno, ali ne umišljeno?
Kako postići da uređaj bude stalno prisutan, a da ne bude napadan?
To je tanak balans.
Previše osobnosti – i korisnik se osjeća nelagodno.
Premalo osobnosti – i uređaj djeluje hladno i beskorisno.
Ovdje leži glavni izazov za Jonyja Ivea i njegov tim.
Žele stvoriti AI osobnost koja je prirodna, empatična i suptilna – bez da naruši privatnost korisnika.
Tehnološke prepreke: Snaga i stabilnost
Da bi uređaj mogao stalno “slušati i gledati” te obrađivati podatke u stvarnom vremenu, potrebna je ogromna računalna snaga.
Najnapredniji OpenAI modeli zahtijevaju tisuće procesora i skupe servere.
Kako sve to smjestiti u mali uređaj?
To je golemi tehnički izazov i za Jonyja Ivea.
Softver mora biti lako pokretan, učinkovit i dovoljno pametan da radi lokalno, bez stalne veze s internetom.
Zbog toga se, prema izvještajima, lansiranje odgađa.
Tim pokušava pronaći balans između performansi i kompaktnosti.
Dizajn i filozofija: Anti-screen revolucija
U svijetu gdje sve ima ekran – televizor, frižider, automobil – OpenAI želi ukloniti ekran iz jednadžbe.
Zamislite uređaj koji ne traži vašu pažnju, nego jednostavno postoji uz vas.
Ova filozofija ima dublji smisao.
Ljudi su umorni od obavijesti, poruka i stalne distrakcije.
Ovaj uređaj želi biti nevidljivi pomoćnik – nešto poput SIRI-ja, ali bez telefona.
Fokus je na slušanju, razumijevanju i reakciji – ne na vizualnim efektima.
To bi moglo donijeti novu, mirniju i prirodniju vrstu odnosa između čovjeka i tehnologije.
Privatnost i osobni prostor: granica između pomoći i nadzora
Ali kako napraviti uređaj koji uvijek sluša, a da ne izazove nepovjerenje?
To je ključno pitanje.
Korisnici već sada sumnjaju u Alexu, Google Assistanta i SIRI –
slušaju li nas stalno? Snimaju li razgovore?
OpenAI mora pronaći transparentan način za upravljanje privatnošću.
Možda kroz lokalnu obradu podataka, jasne indikatore aktivnosti i mogućnost potpunog isključivanja.
Bez toga, uređaj koji je „uvijek uključen” mogao bi postati sinonim za „uvijek prisluškuje”.
Ovo pitanje bit će presudno za povjerenje korisnika.
Tržište AI uređaja: Težak teren
Unatoč potencijalu, tržište AI gadgeta pokazalo se zahtjevnim.
Mnogi pokušaji već su propali.
Uređaji poput Meta Portala, Amazon Echo Framesa ili čak SIRI-jevog HomePoda nisu postigli masovnu popularnost.
Razlog?
Korisnici traže jednostavnost i smisao.
Ako uređaj ne donosi konkretno rješenje ili jedinstveno iskustvo, brzo pada u zaborav.
OpenAI zna da mora ponuditi više od glasa – mora ponuditi inteligenciju koja razumije.
Zato je ovaj projekt jednako tehnološki koliko i emocionalni izazov.
Tim iz snova: Bivši inženjeri Applea i Mete
Kako bi ostvarili ovu viziju, OpenAI je okupio tim stručnjaka iz Applea, Mete i drugih tehnoloških divova.
Zajedno pokušavaju spojiti dizajn, softver i hardver u jedinstven proizvod.
U suradnji su i proizvođači iz Kine, što može ubrzati proces, ali otvara nova pitanja o sigurnosti i povjerenju.
Sve to pokazuje koliko je projekt kompleksan – mora biti lijep, ali i koristan, pouzdan i siguran.
Uloga Jony Ive u budućnosti AI dizajna
Jony Ive uvijek je bio simbol jednostavnosti i elegancije.
Njegov utjecaj na Appleove proizvode pokazao je koliko dizajn može oblikovati emocije.
Sada, u suradnji s OpenAI-jem, on prelazi u novo područje –
dizajn umjetne inteligencije.
Ne dizajn proizvoda, nego dizajn ponašanja.
Kako AI govori, kako reagira, kako se osjeća – sve to postaje dio novog oblika interakcije.
Ovaj projekt nije samo tehnološki eksperiment – to je vizija nove vrste tehnologije koja će biti uz nas, ali ne ispred nas.
Moguće posljedice: Kako će izgledati naš osobni prostor?
Ako ovaj uređaj uspije, naš će se odnos prema tehnologiji radikalno promijeniti.
Umjesto stalnog gledanja u ekrane, imat ćemo pratioca koji razumije kontekst, emocije i navike.
Zamislite:
-
Uđete u sobu, a uređaj zna da ste umorni i pušta opuštajuću glazbu.
-
Dok razgovarate, pomaže vam zapamtiti važne informacije.
-
Kada radite, zna da vas ne treba prekidati.
To bi moglo donijeti novu vrstu suživota s tehnologijom – mirniju, prirodniju, humaniju.
Ali i novu vrstu ovisnosti – stalnog partnera koji zna sve o vama.
Balans između koristi i kontrole bit će ključan.
Zaključak: Tiha revolucija počinje
Jony Ive i OpenAI započinju revoluciju koja ne dolazi uz vatromet, već uz tišinu.
Bez ekrana, bez notifikacija, bez tipki.
Samo prisustvo – inteligentno, empatično, uvijek spremno.
To je korak dalje od onoga što je SIRI započela –
korak prema budućnosti u kojoj tehnologija ne traži našu pažnju, nego je zaslužuje.
Ako uspiju, svijet će dobiti novu generaciju digitalnih asistenata –
nevidljivih, ali moćnih, uvijek prisutnih, ali nikad nametljivih.
Ako ne uspiju, barem će otvoriti važno pitanje:
Što znači živjeti s inteligencijom koja nas razumije?
Jer jedno je sigurno – granica između čovjeka i stroja više nikada neće biti ista.